Sunday, September 6, 2015

Načini ispravnog razumjevanja društvene stvarnosti

autor: šejh Nasir el-‘Umer

Svatko, ko god iole razmišlja o islamskom ummetu u proteklim vremenskim razdobljima i o stanju u koje je on trenutno zapao, sigurno će osjetit bol u svojim grudima. Često sam analizirao tu našu zbilju, tražeći razloge njenog nastanka, istražujući načine oporavka i pokušavajući dati svoj doprinos u pronalasku izlaza. Zapazio sam da je naše neznanje o našoj stvarnosti (ar. waqi'a), u stvari, glavni razlog naših nevolja. Postao sam ubjeđen da je razumjevanje stvarnosti znanje kojeg su zanemarili mnogi sticatelji šerijatskog znanja (tulab-ul-‘ilm) i predvodnici islamskog buđenja, te sam zbog toga osjetio želju da, u ovom članku, spomenem neke temelje za ispravno razumjevanje društvene stvarnosti, kako bi se talib-ul-‘ilm od njih okoristio.

Općenito, svako znanje ima svoje temelje i svoja pravila na koja se oslanja. Bez tih temelja i pravila, znanje bi bilo bez svoga „identiteta“; služilo bi svakojakim strastima i išlo bi u prilog različitim ljudskim raspoloženjima. I razumjevanje stvarnosti ima svoje osnove iz kojih se emanira i iz kojih se razvija. Ti osnovi ga štite od pogrešnog predstavljanja njegovih lažnih zagovarača i pomažu sve one koji imaju želju da se u tom polju specijaliziraju i da zagnjure u njegove prostrane dubine. U onoj mjeri koliko se ti osnovi upotpune pri osobi koja se poziva na poznavanje toga znanja, i njeni rezultati će biti potpuni. Dovoljno je da izostane samo jedan temelj, pa da to obesnaži ovakvog analitičara i njegovo poimanje stvarnosti.

Uvjerenost u važnost ovoga znanja
Nije dovoljno onome koji želi da se specijalizira na ovom znanju da shvata razumjevanje stvarnosti kao nešto što nadopunjuje njegovu opću kulturu ili da je islamski ummet, jednostavno, tek tako, u potrebi za ovim znanjem. Glavna kapija kroz koju treba da se prodre kada je u pitanju njegovo učenje je potpuna uvjerenost u njegovu važnost i nužnost, te da je njegovo učenje kolektivna obaveza (fard kifajeh). Talib-ul-‘ilm bi, svakako, trebao imati na umu da je jedan od razloga nazadovanja islamskog ummeta u sadašnjem vremenu upravo nepoznavanje činjenične stvarnosti i nemarnost prema spletkama i planovima koje mu danonoćno kuju njegovi neprijatelji. Nema nikakve sumnje u to da su se tulab-ul-‘ilm i islamski misionari (daije) pozabavili krupnim pitanjima, međutim, zapostavili su segmente koji uživaju veću važnost, a jedan od takvih je i razumjevanje društvene stvarnosti (fikh-ul-vaqi'a), zbog čega je čitava situacija prepuštena našim neprijateljima. Dakle, prvi temelj za izučavanje ove vrste znanja je uvjerenost u njegovu važnost i u plodove koje ono donosi u životu muslimana, ali i u nužnu potrebu islamskog ummeta za njim, kako u današnjici, tako i u budućnosti.

Poznavanje Šerijata
Primjetno je da većina onih koji pridaju važnost razumjevanju društvene stvarnosti uopće nisu izučavali šerijatske znanosti, niti su se u nekoj od njih posebno specijalizirali. Naprotiv, mnogi su nemuslimani, shodno onome što prenose sredstva informisanja, naklonjeni ka savremenim političkim znanostima, a razlog tome je, na neki način, postojanje osjećaja odvratnosti od strane tulab-ul-‘ilma ka specijalizaciji na ovom polju. Čak šta više, neki su ubjeđeni da ih se to apsolutno i ne tiče! Tako smo mogli naići i na one koji tumače poznati hadis: „Od čovjekovog lijepog islama je da se kloni onoga što ga se ne tiče!“, da se politika i razumjevanje stvarnosti trebaju prepustiti nekome drugom. Zbog toga kažem da je jedan od najjačih temelja koji podupiru ispravno razumjevanje stvarnosti upravo šerijatska stručna sprema, te da su najpreći ljudi za izučavanje ovog polja baš šerijatski učenjaci i sticatelji šerijatskog znanja, odnosno tulab-ul-‘ilm. Nije strogo obavezno da to bude neki apsolvent sa nekog fakulteta šerijatskog prava, nego je neophodno da se pri takvom nađe šerijatsko znanje za kojim je musliman svakodnevno u potrebi i zbog čijeg neznanja neće imati nikakvog opravdanja, poput pojedinačnih i kolektivnih farzova.

Obuhvatnost i obnavljanje
Ovo znanje se uveliko razlikuje od ostalih nauka. Neke nauke se mogu savladati u određenom vremenskom periodu, tako da se poslije toga može izučavati nešto drugo, za razliku od nekih drugih vrsta nauka za čiju specijalizaciju su neophodna konstantna analiziranja i nadograđivanje svih novih saznanja na prethodna.
Razumjevanje društvene stvarnosti zahtjeva dvije najvažnije stvari:
1. Obuhvatnost naučnih saznanja: Imajući u vidu obuhvatnost i razgranatost ove nauke, ona zahtjeva poznavanje i drugih nauka i oblasti, svejedno da li to bile šerijatske nauke, poput akide (islamskog vjerovanja), šerijatskog prava…, ili, društvene nauke kao historija, ili pak, poznavanje savremenih nauka, kao politike, žurnalistike itd. Ako ne imao saznanja o navedenim naukama, ili nekim drugim za kojima je u svom domenu potreban, to će se negativno odraziti na njegovu sposobnost razumjevanja društvene stvarnosti, procjenu i sud o eventualnim događajima.
2. Konstantnost i obnavljanje: Ova nauka, također, zahtjeva visoku i kvalitetnu sposobnost praćenja i istraživanja svih novonastalih događaja. Ona se, dakle, razlikuje od mnogih drugih nauka! Upravo radi toga se traži da specijalista u ovoj nauci bude ustrajan i pouzdan kada je u pitanju praćenje svih događaja i proučavanje raznolikih stanja određenih naroda i zajednica. Ako bi, recimo, izostavio samo jedan vremenski period i epohu, to bi imalo uticaja na njegovu sposobnost razumjevanja odvijanja nastalih događaja i njihovu analizu.
Odavde se može zaključiti da je neophodno jednom talib-ul-‘ilmu da u obzir uzme ove dvije navedene činjenice, odnosno: obuhvatnost naučnih saznanja i konstantnost, odnosno, učestalost obnavljanja informacija.

Sposobnost povezivanja, usporedbe i analize
Postoje esecijalni elementi koji doprinose dolasku do činjenične stvarnosti i očekivane budućnosti, a to su:
1.    Skupljanje vijesti i informacija,
2.    Usporedba i povezivanje događaja,
3.    Analiziranje svih informacija i davanje rezultata.

Što se tiče prve tačke, njoj može svako prići, pa i obični ljudi. Međutim, kada su u pitanju druga i treća tačka, za njih su potrebne slijedeće dvije stvari: prva je talenat, a druga je stjecanje određenih osobina. Ako se desi da jedna stvar nedostaje, može se dopuniti drugom! Pitanje povezivanja i usporedbe, a nakon toga i analize informacija, je temeljno pitanje! Bez jedne od ovih stvari je neminovno da rezultat bude pogrešan.

Pozitivni odnos prema stvarnosti
Za razumjevanje društvene stvarnosti, neophodno je da se ta stvarnost doživljava, odnosno, da čovjek bude jedan faktor na kojeg ona utiče ili on utiče na nju. Onaj koji živi na margini životne stvarnosti, takav neće biti u stanju da pojmi svjetske dimenzije i sve događaje koji se u njemu odvijaju. Zbog toga je za ovu nauku potrebno da čovjek ima odnos, odnosno, da sve događaje doživljava onakvima kakvi oni zapravo i jesu.

Pravilan odabir izvora
Jedan od problema koji se postavljaju pred ispravno razumjevanje stvarnosti je kontradiktornost i oprečnost samih izvora. Izvori za proučavanje šerijatskog prava su knjige iz islamskog prava i pravne metodologije, izvori za izučavanje jezika su knjige lingvistike… Međutim, kada su u pitanju izvori za proučavanje društvene stvarnosti, onda treba znati da su oni mnogobrojni i raznoliki, ali i često oprečni jedni naspram drugih. Za ovu nauku se koriste kako islamski izvori, tako i materijalistički, zatim, zastarjeli i savremeni, vijesti koje dolaze od muslimana i vijesti od nevjernika, ateista i drugih.
Često se desi da čovjek, koji se bavi ovom naukom, bude u pravoj nedoumici kada treba da odabere izvor njegovih informacija. Zbog toga je potrebna posebna preciznost i pažnja! Također, desi se i to da, gledajući na postojanje i oprečnost velikog broja izvora, čovjek ne bude u stanju sve da prouči, pa je potrebno izvršiti ispravnu selekciju i lijep odabir kako bi čovjek skratio svoj trud, te se u, datom trenutku, zadovoljio sa nečim boljim ostavljajući dobro, ili ljepšim ostavljajući lijepo, ili važnijim ostavljajući nešto što je važno.
Ovo su, dakle, bili neki temelji neophodni za izučavanje i razumjevanje stvarnosti (fikh-ul-vaqi'a). Onaj ko ih upotpuni, bit će uspješan; u protivnom, bit će drugačiji rezultat koji će se odraziti i na njegovo znanje i na njegovu spoznaju… Molim Allaha da nas opskrbi korisnim znanjem i lijepim postupcima! On je Pomagač i to je u stanju da učini, i neka su salavati i selami na našeg poslanika Muhammeda, na njegovu porodicu, ashabe…